Kako očuvati kondiciju kod konja tokom jeseni?
Jesen je pravo vrijeme za očuvanje tjelesne kondicije kod konja. Ishrana u prvom redu, a zatim i fizička aktivnost glavni su nosioci očuvanja kondicije i pripreme konja za proljećne radove, sportske ili rekreativne aktivnosti.
Jesen - pravo vrijeme za razmišljanje o kondiciji kod konja
Jesen je period koji donosi brojne promjene u stočarstvu, ali i u konjarstvu. Promjene u temperaturi, ishrani i aktivnosti kod konja, nešto je na šta se često zaboravlja. Jesen nije samo vrijeme kada se životinja čuva od spoljašnjih nepogoda, već je i period u kojem se čuva ono što je do tada uspostavljeno - kondicija kod životinje.
Često se prelaz sa jednog na drugo godišnje doba potcjenjuje, a upravo u ovom vremenu najčešće dolazi do gubitka kondicije, ukoliko se ne preduzmu potrebne mjere. Koje su to mjere, a koji načini za njihovo preduzimanje - donosimo u nastavku.
Ishrana: prelazak sa paše na zimska hraniva
Jesen je period kada se drastično mijenja kvalitet trava na pašnjacima. One gube veći dio biljnih šećera, skroba, ali i značajan dio proteina, vitamina i minerala.
Ispaša s jeseni više nije dovoljna da podmiri sve prehrambene, potrebe čak i kod konja koji nemaju prevelike zahtjeve. U prvom redu ona nije dovoljna da zadovolji potrebe u energiji, takođe ni u proteinima, a smanjena količina antioksidativnog kapaciteta biljaka takođe može stvoriti potencijalne probleme.
S toga se pribjegava korišćenju dodataka ishrani i to najčešće u obliku kvalitetnog sijena i koncentrovanih hraniva.
Sijeno - baza obroka
Sijeno treba da bude osnovno hranivo kod konja tokom jeseni. Potrebno je obezbijediti dobar kvalitet istog, a takođe i dovoljne količine za podmirenje osnovnih potreba. Sijeno konjima obezbjeđuje dovoljan izvor vlakana, indirektne energije i djelimično proteina i vitamina.
Tabela 1. Prosječne potrebe za sijenom kod konja. Prilagođeno prema NRC (1978)
| kategorija | sijeno (%) | primjer računice za konja/ždrebe/omad/dvogoce od 500/180/330/430 kg |
| ODRŽAVANJE | 1,5 - 2,0 |
|
| VISOKOBREMENITA GRLA | 1,0 - 1,5 | ~ 7,4 kg |
| LAKI RAD | 1,0 - 2,0 | ~ 8,8 kg |
| ŽDREBAD 6 MJESECI | 0,5 - 1,0 | ~ 1,6 kg |
| OMAD 12 - 18 MJESECI | 1,0 - 1,5 | ~ 4,9 kg |
| DVOGOCI 24 MJESECA | 1,0 - 1,5 | ~ 6,3 kg |
*SM - suva materija
Konj ne vari efikasno celulozu poput preživara, pa davanje slame nije najbolja opcija, dok loše sijeno (buđavo, ukislo) može naštetiti zdravlju digestivnog trakta. Najbolje sijeno za konje je pitomo, livadsko, od tekuće godine. Na taj način smanjujete mogućnost potencijalnih problema koji se javljaju kod ishrane starijim sijenom (odbijanje obroka zbog presušenosti, niske hranljivosti pa čak i prisustva buđi) koji mogu otežati prelazak sa ljetnje na jesenju/zimsku ishranu.
Koncentrati umjereno
Prije uvođenja koncentrovanih hraniva treba odrediti tjelesnu masu konja i na osnovu nje ih i davati. Prevelika količina koncentrata nije poželjna, čak ni kod pohranjenih konja. Razlog je u činjenici da pretjerana fermentacija u slijepom crijevu kod konja remeti mikrobiomsku populaciju bakterija, pa se često javljaju opasne kolike.
Sa druge strane prevelika količina energije iz ovih hraniva može napraviti štetu i kroz stvaranje viška masnih naslaga što je izuzetno pogubno za trkačke, ali i radne konje.
Od koncentrovanih hraniva možete koristiti ovas ili ječam u početnim količinama od 0,5 kg, ili kukuruz u količini od 0,4 kg. Kasnije se ishrana koncentratima može povećati, već u zavisnosti od tjelesne kondicije grla i njihove aktivnosti (Tabela 2.).
Tabela 2. Prosječne potrebe za koncentrovanim hranivima kod konja. Prilagođeno prema NRC (1978)
| kategorija | koncentrovani hranivo (%) | primjer računice za konja/ždrebe/omad/dvogoce od 500/180/330/430 kg |
| ODRŽAVANJE | 0,0 - 0,5 |
|
| VISOKOBREMENITA GRLA | 0,5 - 1,0 | ~ 4,2 kg |
| LAKI RAD | 0,5 - 1,0 | ~ 4,2 kg |
| ŽDREBAD 6 MJESECI | 1,5 - 3,0 | ~ 4,6 kg |
| OMAD 12 - 18 MJESECI | 1,0 - 2,0 | ~ 5,6 kg |
| DVOGOCI 24 MJESECA | 1,0 - 1,5 | ~ 6,1 kg |
*SM - suva materija
Voda i elektroliti
Ne treba zaboraviti na važnost koju voda ima u nutritivnom dijelu obroka. Voda direktno i indirektno igra važnu ulogu u ishrani konja, jer podstiče apetit, hidrira organizam (takože važno za apetit), reguliše metabolizam i indirektno povećava "ukusnost" obroka.
U većem nedostatku vode može doći do blagog disbalansa elektrolita u organizmu, nervoze kod grla i smanjenja dobrobiti. Takođe, voda je važan regulator stresa. Autori Katiuska Satué Ambrojo i sar. (2019)* u svojoj studiji Action Mechanisms and Pathophysiological Characteristics of Cortisol in Horses preciziraju da je, između ostalog, uskraćivanje vode konjima povezano sa povišenjem nivoa kortizola (hormon stresa).
Štaviše, isti autori navode "da različite stresne situacije poput vježbi sa otporom, umora, nedostatka hrane ili vode i ekstremnih temperatura izazivaju oslobađanje glukokortikoida i imunosupresiju".
Najbolji vid obezbjeđivanja vode konjima je ad libitum, po volji. To se postiže ugradnjom pojilica, redovnom zamjenom vode (ručnim putem) ili odvođenje konja do izvora. Ipak, u idelanim okolonostima najbolje je konjima obezbijediti dovoljno pitke i čiste vode, ne previše hladne (10-15 °C).
Od suplementacije kod konja se obično kao standard primjenjuje so i elektroliti, uz osnovni vitaminsko-mineralni dodatak. Ostali suplementi se uključuju prema individualnim potrebama - poput dodataka za mišiće (vitamin E, selen), digestiju (probiotici, kvasci), zglobove (glukozamin, MSM) ili kopita (biotin).
Održavanje mišića kroz treninge
Osim ishrane, gotovo podjednaku važnost imaju treninzi/rad sa konjima. Iako sa hladnijim vremenom dolaze i padavine (kiše, snijeg), potrebno je održavati barem 50% aktivnosti koju je konj imao tokom ljeta.
Tjelesna kondicija je jako važna ne u smislu samo radnog/sportskog iskorišćavanja konja, već i u smislu održavanja njegovog zdravstvenog stanja. Nagli skokovi/padovi u tjelesnoj masi mogu značajno narušiti radni/sportski performans, a kasnije (proljećno) popravljanje kondicije kod konja oduzima vrijeme, a nepripremljenog konja stavlja u nezavidan položaj sklon povredama, uganućima, a nekada i veterinarskim intervencijama.
Vrste treninga koje se preporučuju tokom jeseni i zime
- Lagani kardio trening: pogodan za starije konje, ali i za održavanje opšteg zdravstvenog stanja životinje.
- Rad na konju u koraku i kasu: vrlo dobro za održavanje ne samo mišićne mase, već i zdravlja zglobova.
- Rad sa opterećenjem: lagano nošenje jahača ili male težine za jačanje leđnih i zadnjih mišića.
Studije na konjima pokazuju da i kratki, ali redovni intervali sa treninzima održavaju mišićnu masu, smanjujući mogućnost da tjelesna kondicija propadne.
Njega i smještaj
Održavanje ležišta gdje borave konji čistim od izuzetne je važnosti. Osim čistih ležišta pažnju treba obratiti i na sledeće stvari u objektima:
- promaja (nikako)
- vlaga (takođe problem)
- bez pretjerane hladnoće (ispod -10°C)
U ovom periodu često se javljaju problemi sa kopitima. Zatvoren prostor i smanjenje kretanja životinje glavni su razlozi, koji uz vlažnost, podstiču razvoju patogenih gljivica. Stoga se redovna briga i obrezivanje kopita smatra jednim od prioriteta "jesenjih radova" kod konja.
Posebna pažnja na starije i mlade konje
Akcenat treba staviti na konje u porastu i svakako na starije konje. Stari konji teško održavaju tjelesnu kondiciju, dok konjima u porastu treba poboljšana ishrana za nesmetan nastavak razvoja.
Povećani sadržaj proteina za mlade konje u porastu važan je, a povećanje se postiže često kroz uvođenje sojine sačme u zimski obrok. Za starije konje važi slična situacija. Potrebno je blago povećati sadržaj proteina kako bi se metabolizam kod konja "naštelovao" te tako izbjegli problemi sa gomilanjem masnih naslaga tokom zime. Kao što je gore i napomenuto - vitamini B kompleksa i vitamin E mogu biti od pomoći.
Provjera zuba je ključna stavka kada se radi o starijim, ali i mlađim konjima. Takođe, provjeru na parazite kod konja potrebno je završiti u jesen, te prema potrebi sprovesti dehelmintizaciju.
Psihološki aspekt - promjena rutine
I za kraj ostaje onaj, ne manje bitan aspekt - to je psihološki. Kratki dani, duge noći i manje svjetlosti uz zatvoren prostor kod većine konja izazivaju određenu nervozu. Ona može biti manja ili veća što zavisi od mnogih faktora. Kako ovi stresni faktori direktno utiču na hormon stresa (kortizol), a ovaj hormon direktno na stanje sa tjelesnom kondicijom tako je i važnost psihološkog aspekta značajna.
S tim u vezi treba sprovoditi neke od praksi koje smanjuju pojavu nervoze kod konja, a to su:
- omogućavanje izlaska na otvorenom, kada god vremenski uslovi dozvole
- druženje ili čak i samo vizuelni kontakt sa drugim konjima
- češće obilaženje konja
Kondicija se kod konja ne gradi u proljeće, već se čuva kroz jesen. Mjesec novembar pravi je trenutak za započinjanje priprema za očuvanje tjelesne kondicije, uz naravno postepeno i temeljno prilagođavanje uslovima na terenu.
