Čišćenje snijega sa krova štale - na šta obratiti pažnju?

Zašto je bitno čistiti snijeg?

U Crnoj Gori ali i regionu česte su padavine snijega koje mogu ugroziti stabilnost štala ili drugih pomoćnih objekata na gazdinstvu. Sve češće, klimatske promjene donose sa sobom periode bez padavina, a zatim naglo nevrijeme, što dodatno otežava proces održavanja objekata u poljoprivredi.

Naročito se izdvaja vlažan snijeg nastao kombinacijom snijega i kiše, gdje se opterećenje na objekat višestruko uvećava. Na ovaj način lako može doći do ugibanja krovne konstrukcije, a nekada i do njenog pucanja, čime se troškovi reparacije značajno uvećavaju. Na primjer, za manje objekte cijena ponovnog obnavljanja može se kretati od 1.000 pa do 3.000 eur, dok kod većih objekata cijena može ići i preko 10.000 eur.

U svakom slučaju snijeg može predstavljati stvaran problem za farmera, pogotovo imajući u vidu veliki broj starijih štala na području Balkana. Stoga se kao slijed događaja postavlja pitanje - kada reagovati, te koliko snijega je previše na krovu?

Koliko snijega je previše?

Kao što je i gore spomenuto, svježi snijeg nije toliko problematičan za objekte, čak i one malo starije, ukoliko ne napada preko pola metra. Osim debljine, podjednako su važne i osobine snijega koje direktno utiču na njegovu težinu. U literaturi se može naći da se težina svježeg odnosno "suvog" snijega (tek napadalog) kreće od 50 kg/m3 do 100 kg/m3. Brojke variraju u zavisnosti od brojnih faktora, a u pregledu Mohit Nitin Shenvi i sar. (2022.)* navodi se istraživanje Russell-Head i Budd iz 1989 gdje se spominju brojke od 70 - 150 kg/m3. Ove težine dobro održavani objekti sa jakom krovnom konstrukcijom lako izdržavaju.

Međutim, kada se natopi vodom, a zatim smrzne snijeg može težiti i preko 600 kg/m3. Tako za krov od 100 m2, mokar snijeg može dodati i preko 40 tona opterećenja na krovnu konstrukciju. Ovakva težina svakako je rizična i može ostaviti ozbiljne posledice po konstrukciju starijih i objekata kod kojih su rađene improvizacije (šupe, mali živinarnici, te nedovršene štale).

Što se tiče debljine sniježnog pokrivača:

• Svježe napadali snijeg do 50 cm vjerovatno je gornja granica za neke starije objekte
• Sabijen snijeg ima gornju granicu već od 30 cm za starije objekre
• Natopljen i/ili zaleđen snijeg može predstavljati probleme već sa 30 cm debljinom.

Neki od znakova na koje treba obratiti pažnju jesu:

• krov se uvija ili "radi"
• vrata se teže otvaraju (konstrukcija se spustila)
• čuju se pucketanja

Koje štale su u najvećem riziku?

Najveći stepen od degradacije odnosno izmjene konstrukcije te posledično propadanja objekata na farmama su:


• Stari objekti
 - kao što je spomenuto, stare dotrajale štale spadaju u najrizičniju kategoriju objekata. Zub vremena već je djelimično "poljuljao" stabilnost krova i potpornih zidova, te svako dodatno opterećenje pravi nove rizike.
• Improvizovani objekti - U najvećem riziku osim starih štala su i improvizovani objekti. To su najčešće šupe ili ostave za poljoprivredne materijale, objekti za smještaj stočne hrane ili čak kokošinjci i ostali manji objekti za smještaj sitne stoke.
  U ovu kategoriju spadaju i stare štale (često kamene) gdje su na krovu rađene neke improvizacije.
• Štale sa ravnim i blago nagnutim krovom - vrlo rijetko prisutni upravo zbog rizika od zadržavanja snijega, pa ipak valja podsjetiti na "opasnost" od ravnih i krovova sa malim uglom nagiba. Uzmimo za primjer ravne ploče gdje se izostavlja postavka krova (zbog cijene ili drugih razloga), te krovove sa blagim kosinama (mali ugao nagiba) koje se teško oslobađaju snijega. Potreban je dodatni utrošak u radnoj snazi (za redovno čišćenje), a ukoliko se ono izostaviti tada postoji veliki rizik od posledica.
  Zbog toga se u predjelima gdje padaju znatne količine snijega gotovo uvijek rade krovovi sa značajnim nagibom (preko 35-55°).

Bezbijednost prije svega!

• Nikada se ne penjite sami na krov.
• Obavezna je zaštita (konopac, pojas, gumene čizme).
• Pazite na led ukoliko se stvorio ispod snijega.
• Prije penjanja na krov obavezno provjerite stanje sa konstrukcijom (ukoliko je već oštećena, nemojte se penjati).

Kako pravilno čistiti snijeg sa štalskih krovova?

Pravilno čišćenje zavisi od toga na koji način planirate da čistite vašu štalu. U osnovi postoje tri načina, a u praksi je često neophodna kombinacija i jednog i drugog i trećeg.

Ručno čišćenje
 sa krova

1.Ručno čišćenje je najjednostavnije, ali i najrizičnije. Evo šta treba da znate o ovom načinu:

• Koriste se samo plastične lopate (metalnim se lako uništi krovni pokrivač, naročito onaj napravljen od lima).
• Potrebno je pažljivo kretanje po krovnoj konstrukciji, sa pratećom opremom (zaštitnim užetom i dobrim čizmama), i uvijek od vrha krova prema ivicama.
• Paziti na sljemena, ventilacione otvore i kanalice.

2. Čišćenje sa zemlje

Čišćenje sa zemlje takođe ne zahtijeva skupu opremu, ali često zahtijeva dosta energije. Obratite pažnju na sledeće stvari:

• Počnite sa skidanjem prve trećine krova (od same ivice krova prema vrhu).
• Držite obaveznu, sigurnu distancu. Korišćenje teleskopskih lopata ili grabulja omogućava sigurnost i uspiješnost.
• Čišćenje sa zemlje je bezbijedniji način od penjanja na krovove. 

3. Čišćenje mašinama

Mini utovarivač ili manji traktor sa kašikom idealni su za čišćenje prilaza i okoline objekata, ali ne i krovnih konstrukcija.

• Za kratko vrijeme mašinama se mogu ukloniti znatne količine snijega, te rasteretiti zidna konstrukcija štale.
• Omogućiće i bezbijedan pristup ostalim načinima čišćenja snijega, pa je najbolje prvo sprovoditi mašinsko čišćenje.
• Nikada ne koristiti mašine za skidanje snijega sa krovova.

Kombinacija kao najbolje rešenje?

Za štale velikog kapaciteta često je potrebna kombinacija navedenih pristupa. Na taj način dobijate najsigurniju opciju za čišćenje snijega sa krovova. Ipak, ovo zavisi od velikog broja faktora a ponajviše od vrste snijega i od toga da li se na krovu uhvatila poledica.

Jedan od primjera kombinacije jeste:


1. Prvo se mašinama očiste svi prilazi i okolina objekta od snijega.
2. Zatim ide ručno čišćenje sa krovne konstrukcije (ako je snijeg bez prisustva velike poledice). Čiste se 2/3 krova idući od vrha prema ivicama.

3. Čišćenje snijega oko potpornih zidova štala (mašinsko čišćenje).

4. Čišćenje poslednje 1/3 krova sa zemlje.

5. Ponovno čišćenje okoline od snijega sa krova.

Kada pozvati pomoć?

• Ako postoji sumnja da je konstrukcija već deformisana.
• Ako je krov previsok.
• Ako je na krovu oprema (solarni paneli, ventilatori, dimnjaci) kroz koju se ne smije prolaziti.

Prevencija za narednu sezonu

Kako biste olakšali budući posao i spriječili potencijalne negativne ishode samog čišćenja, preporuka je da djelujete preventivno. U smislu održavanja krovova to podrazumijeva:

• Označavanje kritičnih mjesta
  Jedna od lakših, a istovremeno izuzetno korisnih stvari odnosi se na označavanje kritičnih mjesta na krovovima. To su prije svega ventilacioni otvori, oluci, drugi kanali i mjesta koja su konstruktivno najslabija.
• Redovno čišćenje oluka prije zime
  Oluci znaju da se s jeseni zapuše otpalim lišćem. Zatim dolazi do zadržavanja vode, koja zimi predstavlja veliku opasnost od stvaranja poledice. Zbog toga održavanje oluka na svake dvije nedjelje prije zime, a i nakon zime se podrazumijeva.
• Ugradnja mreže za rasterećenje
  Ove mreže rijetko se koriste u našim uslovima, mada daju dobre rezultate. Mreže se montiraju na mjestima gdje se obično prave sniježni džepovi, kako bi se snijeg rasporedio ravnomjernije i smanjilo lokalno opterećenje. Pogodne su kako kod starih, tako i novijih objekata, jer imaju zaštitni efekat na konstrukciju krova, te mu tako produžavaju vijek trajanja.

Čišćenje krovova sa štala dio je rutinske operacije, koju bi svaka farmer trebalo da sprovodi. Pravovremena reakcija štedi vrijeme i novac, a na ovaj način se čuva i zdravlje i dobrobit životinja, u konačnom i ljudi.

*Mohit Nitin Shenvi, Corina Sandua, Costin Untaroiub, 2022. Journal of Terramechanics, Volume 100, Rewiew of compressed snow mechanics: Testing methods