Žuti listovi kod kukuruza - do čega je problem?

Zašto listovi kod kukuruza žute?

Postoji više razloga, ali neki od najčešćih jesu:

• nedostatak vode
• nedostatka azota
• nedostatak sumpora
• hladno zemljište

Ipak, postoje razlike poput nijansi boje lista, veličine zahvaćenog dijela lista i drugih specifičnih simptoma kod kukuruza, a na osnovu kojih se prilično može potvrditi šta je stvarno u pitanju.

Da li je žuta boja na listovima opasna?

U zavisnosti od faze razvoja biljke kukuruza zavisi i boja njegovih listova. Kako se približava fiziološka zrelost biljke, donji listovi prirodno počinju da žute i odumiru. Međutim, prerano žućenje tokom intenzivnog porasta ili nalivanja zrna može ukazivati na problem.

Žućenje listova kukuruza uzroke krije u više različitih stvari, od nekih najjednostavnijih, pa sve do komplikovanih bolesti koje je teško otkriti na vrijeme. U nastavku slijede najčešći razlozi zbog kojih listovi kukuruza poprimaju žutu boju.

1. Nedostatak azota

Nedostatak azota jedan je od najčešćih razloga pojave žutih listova kod kukuruza. Azot je osnovni element za formiranje hlorofila, pa njegov deficit direktno utiče na boju, ali i rast biljke.

Za razliku od sumpora, azot je pokretan element u biljci. Kada ga nema dovoljno u zemljištu kukuruz ga preusmjerava iz starijih listova prema mlađim djelovima koji aktivno rastu. Zbog toga se prvi simptomi gotovo uvijek pojavljuju na donjim listovima stabljike.

Karakteristični simptomi uključuju:

• žućenje starijih (donjih) listova
• pojava žute pruge u obliku slova „V“
• simptomi počinju od vrha lista i šire se prema osnovi
• usporen rast biljke
• tanja stabljika
• slabije formiranje klipa

Kako nedostatak napreduje, zahvaćeni listovi postaju potpuno žuti, zatim smeđi i na kraju odumiru.

Nedostatak azota najčešće se javlja na zemljištima siromašnim organskom materijom, nakon obilnih padavina koje ispiraju nitrate ili kada primjena azotnih đubriva nije bila dovoljna za potrebe usjeva.

Jedna od najvažnijih stvari kod procjene jeste razlikovanje nedostatka azota od nedostatka sumpora. Kod azota prvo stradaju stariji listovi, dok se kod sumpora simptomi najprije javljaju na mladim listovima u vrhu biljke.

2. Nedostak vode

Često "najbanalniji", ali i dosta rasprostranjen problem u praksi jeste nedovoljno vlage/vode. Nedostatak vode naročito je prisutan u sušnim periodima godine kada biljka kukuruza treba značajne količine iste. Izostanak optimalnog navodnjavanja češto se prvo vidi upravo na listovima.

Prvo se javlja njihovo uvijanje, i to u obliku slova „V“ ili „U“ tokom najtoplijeg dijela dana. Tek kasnije dolazi do žućenja listova. Tada se žutilo javlja i kreće od vrha i ivica, a kasnije ide prema sredini lista. U daljim stadijumima javlja se nekroza - odumiranje listova koji postaju smeđi.

Kod suše je karakteristično i to da listovi žute odozdo, pa biljka izgleda kao da je spržena odozdo prema gore.

3. Nedostatak sumpora 

Već je istaknuto da se nedostatak sumpora često u praksi miješa sa nedostatkom azota. Nedostatak sumpora sve je veći problem u savremenoj prozivodnji kukuruza. Razloga je više, a najčešće se pominje njegov nedostatak u atmosferi.

Potrebno je istaći da je sumpor neophodan za sintezu proteina, te igra krucijalnu ulogu u rastu i razvoju stabljike. Njegov uticaj na listove takođe nije bez značaja. Sumpor indirektno učestvuje u formiranju vlakana u listovima, a njegov nedostatak često dovodi do žutog lista. Kao što je i spomenuto, prvo žute mladi listovi (vršni dio biljke), sa karakterističnim simptomima kao što su:

• mladi listovi prvo postaju svijetlozeleni
• kasnije prelaze u žutu boju
• žutilo je često ravnomjerno po cijelom listu
• biljke ostaju sitnije
• stabljika je tanja
• usporen je rast cijele biljke
  
  

4. Hladno proljeće i hladno zemljište

Za pojavu žute boje na listovima kukuruza nisu uvijek krivi direktni uzročnici. Nekada je problem indirektnog porijekla. Jedan od svakako najčešćih jeste hladno zemljište.

U hladnijim uslovima korijen biljke kukuruza ne uspijeva da apsorbuje potrebne hranljive materije, prije svega potrebne količine fosfora, a donekle i kalijuma. Posledično dolazi do smanjenog rasta i razvoja biljke, sa karakterističnim žutilom na listovima.

Dobra vijest je da se biljke oporave same od sebe, te posledice na listove i na sam prinos biljke često nisu trajne, već su reverzibilnog karaktera.

5. Oštećenje korijena

Jedna od lošijih situacija koja može biti - oštećenje je korijenovog sistema. Korijen može biti oštećen iz više razloga. Nekada su to insekti unutar zemljišta, nekada gljivične bolesti, mehanička oštećenja ili čak i dugotrajno zadržavanje vode.

Bilo kako bilo, oštećeni korijen često postaje disfunkcionalan u punom smislu. Ne može da usvaja hraniva u potrebnom kapacitetu, a jedan njegov dio može potpuno odumrijeti.

U zavisnosti od stvarnog uzroka problema zavisiće i stepen degradacije korijena, što će se naravno preslikati i na simptome kod biljke. Ipak, jedna od najčešćih pojava odnosi se na žutu boju na listovima.

Pošto korijen ne usvaja dovoljno hraniva:

• listovi postaju svijetlozeleni
• kasnije žute

zbog čega simptomi mogu podsjećati na nedostatak azota, fosfora ili sumpora. Bitno je istaći da se žutilo često javlja neravnomjerno po parceli.

6. Nedostatak kiseonika

Još jedan u nizu nedostataka koji se javlja u praktičnim uslovima uzgoja kukruza je nedostatak kiseonika. Malo ljudi razmišlja o prisustvu kiseonika u zemljištu kada se desi žućenje lista kukuruza. Nedostatak kiseonika otežava disanje korijena i usvajanje vode i hraniva, što objašnjava i posredno dovodi do poremećaja fizioloških procesa u biljci.

Ovo je naročit problem u kišnim sezonama, kada voda ispuni pore zemljišta te automatski blokira pristup kiseonika korijenovom sistemu.

Kako izgleda biljka/listovi?

Jedan od primarnih simptoma jeste blaga zelena boja čitave biljke. Listovi takođe pokazuju opšti gubitak intenzivne zelene nijanse. Za razliku od nedostatka sumpora ili azota kod kojih primarno stradaju listovi, kod nedostatka kiseonika uočava se postepeno propadanje cijele biljke. To se odnosi i na boju koja u kasnijim fazama prelazi u žutu i smeđu (javlja se već pomenuta nekroza biljnog tkiva).

Kada posumnjati na bolesti?

Ponekad se kod biljke kukuruza mogu razviti ozbiljna oboljenja. Svakako najčešća jesu gljivična oboljenja korijenovog sistema, što može dovesti do:

• žutila
• venuća
• zaostajanja u rastu

U takvim situacijama treba obavezno provjeriti korijen biljke i to tako što odaberete jednu sumnjivu biljku i iskopate je pažljivo sa čitavim korijenom. Zatim, dobro stresite zemlju sa korijena i eventualno potopite u vodu za bolji uvid u stanje. Pažljivo pogledajte o čemu je riječ.

Kako prepoznati gljivična oboljenja korijena?

Simptomi gljivičnih oboljenja često mogu ličiti na nedostatak hraniva ili na sušu, ali se obično razlikuju prema nekoliko karakterističnih simptoma, a to su:

• Žutilo i venuće biljaka uprkos dovoljnoj vlažnosti zemljišta.
• Zaostajanje u rastu u odnosu na zdrave biljke.
• Postepeno sušenje donjih, a zatim i gornjih listova.
• Tamnosmeđa ili crna promjena boje korijena i baze stabljike.
• Trulež korijena, koji postaje mekan i lako se odvaja.
• Smeđa boja provodnih sudova pri presjeku stabljike ili korijena.
• Pojava simptoma na pojedinim biljkama ili u manjim "žarištima" na parceli, umjesto ravnomjerno na cijeloj površini.

Konkretni primjeri patogena koji najčešće napadaju korijenov sistem kukruza jesu Fusarium spp., Pythium spp. i Rhizoctonia spp.

Zaključak

Žuti listovi na kukuruzu mogu biti posledica više nepovoljnih faktora, od onih pretežno bezazlenih do onih opasnijih. Iako žutilo na listovima često bude razlog "benignih" nedostataka (vode, azota, sumpora) ili čak i hladnog zemljišta, nekada je uzrok i sama bolest biljke tj. korijena.

Bitno je simptome prepoznati na vrijeme kako bi se pravovremeno spriječile eventualne štete u rodu kukuruza.